Mnogim vozačima se desilo da u vožnji čuju škripu kočnica, pa neke jako iritira ovaj zvuk, dok su drugi sa pravom zabrinuti za ispravnost vrlo važnog kočionog sistema.Ovdje ćemo se osvrnuti na konstrukciju i materijale kočionih pločica, glavne uzroke škripe i vibracija, kao i načine rješavanja problema.

Princip rada disk kočnica

Citroen DS, odnosno popularna „ajkula“ je prvi velikoserijski automobil sa disk kočnicama, koje su sada standardna oprema na gotovo svim automobilima, dok pojedini automobili iz nižih klasa na zadnjim točkovima još uvijek imaju doboš kočnice.Princip rada se zasniva na disku koji je čvrsto spojen na glavčinu točka, te kočionim kliještima u kojima se nalaze kočione pločice sa obe strane diska, koje u toku kočenja uz disk pritišće hidrulični kočioni klip.U toku ovog procesa, kinetička energija se trenjem pretvara u toplotnu i disk se zaustavlja, a time i točak i automobil.Kočione pločice su izrađene od mješavine materijala, a današnji automobili imaju najčešće jednu od dvije vrste pločica: organske ili polu-metalne.Nekada se kao materijal za kočione pločice koristio azbest, ali kako se vremenom utvrdilo da je izrazito kancerogen, prešlo se na organske materijale, odnosno mješavinu gume, kevlara, staklenih vlakana itd. koje su sve povezane sintetičkom smolom.Ove pločice imaju nešto kraći rok trajanja i slabije koče kada su zagrijane, ali nude tiho kočenje, bez prevelikog termičkog opterećenja diska, zbog čega su čest izbor većine vozača za uobičajenu vožnju.Pored njih, relativno često se mogu sresti i polu-metalne pločice, koje se sastoje od metalnih opiljaka (čelik, bakar i sl.) i kompozitnog materijala.Ove pločice imaju dobre performanse u svim vremenskim uslovima, imaju veći raspon radne temperature, ali su bučnije, ostavljaju više prašine na točkovima i brže troše diskove.Uz ove navedene vrste, postoje i keramičke i karbonske kočione pločice, koje su predviđene za visoka frikciona opterećenja, kao što su supersportski automobili, upotreba na stazi ili Formula 1, pa je mala šansa da će mnogi od nas ikada voziti auto sa ovakvim kočnicama.

Uzroci škripe kočnica

Da bi mogli mehaničaru objasniti problem, treba ga definisati, odnosno da li se buka dešava na višim ili nižim brzinama, da li se dešava samo kod kočenja ili stalno itd.

Potrošene pločice

Ovo je možda i očigledno, ali nije zgoreg da se spomene.Kako se kod svakog kočenja pločice troše, vremenom se istanje do metalnog nosača, pri čemu on stvara buku i vibracije kada dođe u kontakt sa diskom.Obično se mijenjaju kada dođu na 2 do 4 milimetra do nosećeg čeličnog dijela.Mnogi automobili danas imaju elektronski indikator, koji pokazuje kada je vrijeme za zamjenu pločica, ali ako njega nema, zvuk iz kočnica je jasan znak da je vrijeme za zamjenu.Ovo ne znači uvijek da je već došlo do oštećenja diska, jer neke pločice imaju ugrađen mali lim koji je podešen na minimalnu sigurnu debljinu pločice, pa kada se pločice potroše do te debljine, on struže po disku i tako vam javlja da je pločica potrošena.Vijek trajanja pločica zavisi od vrste materijala, ali naročito i od stila vožnje, pa ako se auto puno koristi u stani-kreni vožnji, uz dosta naglih kočenja, pločice mogu biti za zamjenu već na pređenih 20.000 km, dok neki auto koji se uglavnom vozi na autoputu može izdržati i cijelih 100.000 kilometara.

Potrošeni diskovi

Šta ako su kočione pločice nove, a opet se javlja buka?Kočione pločice se puno brže troše od diskova, ali i oni vremenom postaju sve tanji, pogotovo na sredini, gdje je sila kočenja najveća.Zbog ovoga se na rubu diska javlja prelaz, koji zahrđa i kada dođe u kontakt sa pločicom, javlja se zvuk škripanja.Ovo možete provjeriti i sami (obavezno na hladnim kočnicama!), ako pređete prstom preko vanjskog ruba diska i napipate izražen „zub“.Ovo ne znači da ih odmah treba mijenjati, već je moguće uz pomoć brusnog papira da očistite rub, a ako je ovaj prelaz izrazito veliki, može se ići na tokarsko ravnanje diskova.Pri ovome treba voditi da se ne prekorači minimalna debljina diska (obično se disk smije potrošiti do 3 milimetra sa svake strane), kako u pitanje ne bi došla sigurnost kočenja.Diskovi su dugotrajniji i u praksi najčešće izdrže do tri zamjene pločica.

Kontaminacija kočionih elemenata

Ako posmatrate disk, primjetićete na njemu sitne koncentrične brazde (kao gramofonska ploča), koje uzrokuje prljavština koja se nađe između pločice i diska, te se prilikom kočenja utisne u disk i napravi ova oštećenja.Pomenuti problem se može desiti u toku vožnje po kišnom vremenu, kad sitni pijesak i kamenčići iz lokvi dospiju u kočiona kliješta, ali i zbog lošeg materijala pločice, jer postoji mogućnost da se u toku proizvodnje u materijalu nađe krupniji komad metala, koji na ovaj način oštećuje disk.Ukoliko se auto ne vozi redovno, može se desiti da usljed vlažnosti i dužeg stajanja dođe do prohrđavanja diskova, što takođe dovodi do oštećenja diska kod naredne upotrebe i time i škripanja.Ako se ovaj problem pojavi, moguće je da će uobičajenim trošenjem pločice prestati nakon nekog vremena, a prije nego što skinete pločicu i očistite je brusnim papirom, možete probati i par puta snažno zakočiti kako bi očistili ovu prljavštinu (vodite računa da to uradite bezbjedno po sebe i ostale učesnike u saobraćaju).

Limovi za kočione pločice

Uz veliki broj modela kočionih pločica isporučuju se i mali limovi, koji služe za pravilno postavljanje i kretanje pločica u toku rada (vodilice).Postoje mehaničari koji smatraju da su ovi limovi višak i predstavljaju muku za ugradnju, jer su kočiona kliješta jako zaprljana, ali treba insistirati na njihovom postavljanju, jer bez njih može doći do vibracija u toku kočenja, a time i do zvuka škripanja.Ako se u auto prema tipu čeljusti ne ugrađuju limovi, preporučljivo je čišćenje čeličnom četkom i podmazivanje kontaktnih površina kojima se pločica kreće u kočionim čeljustima, a to se obično radi posebnim mastima otpornim na termička naprezanja, odnosno tzv. „bakarna mast“.Pored ovoga, vrlo je bitno podmazati i zadnju stranu pločice, jer takođe može uzrokovati vibracije i buku prilikom kočenja.

Limeni štitnik

Većina automobila sa unutrašnje strane diska ima limeni štitnik, čija je uloga da spriječi da voda i nečistoće sa puta dođu na kočione kontaktne površine, a takođe i da kočiona prašina na dospije na elemente ovjesa.Kako se radi o relativnom tankom komadu lima, on se lako može iskriviti i doći u kontakt sa unutrašnjom stranom diska, zbog čega nastaje konstantan zvuk struganja ili škripanja, pa je potrebno njegovo čišćenje i ispravljanje.Škripanje kočnica nije kritičan kvar automobila, ali ukoliko se zanemari, može dovesti do slabijeg kočenja, što ugrožava sigurnost vožnje, pa svakako nemojte odlagati njegovo rješavanje i potražite stručnu pomoć.Više o homokinetičkom zglobu, možete pročitati ovdje.Vladimir Grujić