Kada čitate vijesti o saobraćajnim nezgodama gdje je “vozilo iz nepoznatih razloga prešlo na suprotnu stranu puta”, često taj nepoznati razlog bude upravo akvaplaning.

Ova opasna pojava se dešava pri vožnji na mokrom asfaltu, kada guma više nije u stanju da rasčisti vodu na pravcu kretanja i održi kontakt sa podlogom, nego se odvoji od površine puta.

Tanki vodeni film koji se napravi tom prilikom dovodi u opasnost vozača i putnike, jer je smanjena mogućnost kočenja i upravljanja, što lako može dovesti do saobraćajne nezgode.

Svaka guma automobila koji se kreće 100 km/h na ravnom putu pri umjerenoj kiši, mora da izbaci oko 3 litra vode u sekundi, na površini veličine otprilike kao đon muške cipele.

Moderni pneumatici su dizajnirani tako da efikasno sprovode vodu, ali u graničnim slučajevima automobil ipak „zapliva”. Tada više nema trenja između gume i puta, pa točkovi počnu brže da se okreću, a brzina samog automobila se smanji. Kada guma ponovo uspostavi kontakt, javlja se karakterističan trzaj, jer su se prethodno točkovi zavrtjeli u prazno.

Faktori koju utiču na akvaplaning su:

• Brzina vozila

• Dubina šare na gumama

• Dubina vode na putu

Što se većom brzinom krećete, veća je mogućnost za akvaplaning, jer guma mora da kanališe veću količinu vode. Teško je odrediti preciznu brzinu na kojoj se ovo dešava, ali prema informacijama od proizvođača guma, već iznad 55 km/h je povećana mogućnost za nastanak ove pojave.

Kod istrošene gume, odvodni kanali su plići i time je smanjen kapacitet kojom može da usmjerava vodu ispod sebe, a to je posebno izraženo kod širih guma.

Guma sa 50% istrošenosti će “zaplivati” na brzini oko 7 km/h nižoj nego nova guma.

Velik uticaj ima i pritisak u gumama, jer u slučaju da je guma izduvana, sredina profila će se podići, čime se stvara “jastuk” u kojem se nakuplja voda, što dalje dovodi do navedene pojave.

Kada se spomene voda na putu, najčešće se pomisli na lokve, ali najveću opasnost čine kolotrazi. Građevinski propisi definišu kako se izvodi drenaža puteva, ali postoje uvijek mjesta gdje se voda više nakuplja npr. kod promjene iz nizbrdice u uspon, pa je potrebno obratiti posebnu pažnju na te sekcije saobraćajnice.

Šta raditi kada se u vožnji desi akvaplaning?

Izuzetno je važno ne praviti nikakve nagle pokrete volanom i ne kočiti.

Kao što je već navedeno, točkovi u tom trenutku nemaju kontakt sa podlogom, pa je potrebno laganim oduzimanjem gasa smanjiti brzinu vozila te čvrsto držati upravljač, kako bi gume opet uspjele ostvariti prijanjanje na asfalt.

Kod akvaplaninga, povećavaju se obrtaji točkova, jer nema otpora trenja puta, odnosno voda “podmaže” kontaktnu površinu. U slučaju da okrenemo volan, može se desiti da auto, nakon što ponovo uspostavi kontakt sa cestom, naglo skrene u stranu.

Zbog toga je jako bitno da na autu imate ispravne i propisno naduvane pneumatike, te da vožnju prilagodite uslovima na putu.

Kako izgledaju slučajevi akvaplaninga, možete pogledati u sljedećem videu:

Vladimir Grujić