Često se dešava da pri korištenju navigacije primjetite da su različite brzine na navigacionom uređaju i brzina koju prikazuje brzinomjer automobila, a uvijek automobil prikazuje veću brzinu.
Iz škole znamo da je brzina u stvari pređeni put u jedinici vremena, a automobili se za izračun brzine oslanjaju na senzore koji mjere brzinu na mjenjaču, a zatim elektronika preračunava tu brzinu u brzinu automobila, uzimajući u obzir prečnik točka.
Navigacija mjeri pređeni put automobila u odnosu na više satelita, pa je preciznija, ali proizvođači i namjerno podešavaju brzinomjere da prikazuju višu brzinu.
Najtačnije mjerenje brzinomjera je kada su na automobilu nove gume, fabrički predviđenih dimenzija i propisanog pritiska.
Budući da se obim guma smanjuje sa vremenom zbog trošenja, te vanjski prečnik gume nije isti kada je nova i kada je istrošena, točkovi se brže okreću da bi prešli isti put, pa iz tog razloga brzinomjer pokazuje veću brzinu.
Da bi izbjegli sitacije u kojima bi mogli biti tuženi od strane vozača, jer je automobil pokazivao nižu brzinu od stvarne, a policija napisala kaznu zbog prebrze vožnje, proizvođači su se odlučili da kalibrišu brzinomjere da uvijek pokazuju brzinu koja je viša od stvarne.
Na ovaj način niko ne može da dobije kaznu zbog prebrze vožnje, a onda da se pozove na brzinomjer koji je pokazivao nižu brzinu.
Kasnije je ova praksa pretočena u zakon, pa prema Evropskoj direktivi broj ECE-R39, brzinomjeri ne smiju da pokazuju brzinu nižu od stvarne, a maksimalna brzina koju smiju da prikažu je 10% viša od stvarne plus 4 km/h.
Tako da u slučaju da se vozilo kreće brzinom od 100 km/h, automobil po ovoj direktivi smije da pokaže i 114 km/h, ali ne smije manje od 100 km/h, što je neki vid pasivne sigurnosti, jer se djeluje sugestivno na vozača, koji tako vozi sporije.
Kod proizvođača se uslovi iz ove direktive različito koriste, pa tako dosta japanskih i korejskih automobila ima precizno mjerenje brzine do nekih 60 km/h, ali se sa povećanjem brzine povećava i razlika, pa iznad 100 km/h pokazuju znatno veću brzinu.
Ukoliko se na gume ugrade veći točkovi i gume čiji je vanjski prečnik veći od fabrički deklarisanog, brzinomjer neće prikazati tačnu brzinu, odnosno prikazaće nižu brzinu od stvarne.
Tako npr. između gume 205/55/R16 i 225/55/R16, druga ima veći obim, pa će razlika brzine biti oko 3 %, odnosno automobil će pokazivati 100 km/h, a stvarna brzina će biti 103 km/h.
U slučaju da planirate postavljanje drugih točkova i guma, provjerite veličinu ovdje.
Šta znače oznake na gumama možete pogledati ovdje.
Vladimir Grujić
