Homokinetički zglob - kako radi i koji su simptomi kvara?

Homokinetički zglob je važan mehanički dio automobila, koji se koristi primarno kod automobila sa prednjim pogonom, ali i kod modela sa pogonom na sva 4 točka.

Njegov zadatak je da prenese snagu i obrtaje između mjenjača i točka, na način da se omogući i zakretanje točkova i pomjeranje u pravcu kretanja ovjesa.

Kod nas su česti kvarovi ovog dijela, pa ćemo ovdje razmotriti princip rada, simptome kvarova i kako sačuvati homokinetički zglob od propadanja.

Homokinetički zglob – princip rada

Jedan od ranih mehanizama koji je omogućavao prenos snage između dva elementa koji nisu u istoj osi je kardanski prenos, koji je izumio italijan Gerolamo Cardano u 16. vijeku.

Ovi prenosnici snage su korišteni na prvim modelima automobila sa prednjim pogonom, koji su se pojavili nakon 2. Svjetskog rata, ali mana je bila što nisu omogućavali konstantan prenos broja obrtaja, te su kod velikog ugla zakretanja točkova dovodili do neugodnog trzanja.

Homokinetički zglob kakav danas imamo u automoblima je konstruisao inženjer firme Ford, Alfred H. Rzeppa 1926. godine i on se sastoji od kućišta sa kanalima u kojima se kreće 6 kuglica u zvjezdastom rasporedu, koji omogućava zakretanje između poluvratila i glavčine točka spojenih na ovaj zglob.

Kod nas se redovno koristi nepravilni termin polusovina, ali već na prvoj godini mašinstva se uči da se mašinski elementi koji prenose rotaciono kretanje i koji su opterećeni sa uvijanje i savijanje (ili samo uvijanje) nazivaju vratila, dok se elementi koji prenose samo silu okomitu na osu, odnosno koji su opterećeni samo na savijanje zovu osovine.

Tako na autu imamo bregasto vratilo, koljenasto vratilo i poluvratilo, dok npr. željeznički vagoni i kamionske prikolice imaju osovine.

Nakon što smo to razjasnili, da se vratimo na homokinetički zglob.

Da bi auto skrenuo u pravcu koji vozač od njega zahtijeva, poluvratila na svojim krajevima imaju ove zglobove (jedan na strani do točka i drugi na strani do mjenjača) i oni omogućavaju konstantan prenos snage na podlogu.

Njihovo dimenzionisanje je prilično složeno, jer se od njih traži trajnost, a sa druge strane prostor u kojem trebaju biti smješteni je prilično skučen, jer su tu nosači amortizera, krajnice letve volana, poprečna ramena itd.

Homokinetički zglob – simptomi kvara

Homokinetički zglobovi su uglavnom pouzdani elementi koji mogu potrajati i 200.000 kilometara bez kvara, a trajnost u velikoj mjeri zavisi od uslova upotrebe, jer npr. automobili koji se više koriste u gradskim uslovima, gdje se točkovi više zakreću, mogu prije doživjeti kvar zgloba, nego oni koji se uglavnom voze na otvorenoj cesti.

Posebno je štetno naglo startovanje uz škripu guma dok su točkovi zakrenuti pod velikim uglom, a danak svakako uzimaju udarne rupe i ivičnjaci.

Da bi pravilno funkcionisao, homokinetički zglob mora biti kvalitetno podmazan i zaštićen od vanjskih uticaja, vlage i prljavštine.

Za ovaj zadatak je zadužena fleksibilna zaštitna guma, odnosno kod nas poznata kao „manžetna“, unutar koje se nalazi gusto mazivo, a svi problemi počinju sa njenom neispravnošću.

Zbog svoje uloge, da je konstantno izložena savijanju u skladu sa kretanjem točka i poluvratila, udaranja kamenčića sa ceste, zatim agresivnog uticaja soli za posipanje puteva kao i velikim temperaturnim razlikama, dolazi do habanja gume i njenog pucanja.

Kako mazivo unutar zgloba postaje tečnije na višim temperaturama, usljed uticaja vanjske temperature i unutrašnjeg trenja, dolazi do njegovog curenja kroz pukotine i zglob ostaje bez podmazivanja.

Ukoliko se curenje maziva ne primjeti na vrijeme, voda i nečistoće postepeno ulaze kroz pukotinu i povećavaju trenje unutar zgloba i njegovo oštećenje, što se manifestuje bukom, pogotovo kod skretanja pri malim brzinama.

Iz ovog razloga, poželjno je kod svakog redovnog servisa provjeriti stanje gumenih manžetni i po potrebi ih zamijeniti, jer je cijena manžetne desetak KM, dok zamjena homokinetičkog zgloba može koštati i više stotina maraka.

Kako utvrditi kvar?

Kvar ćete utvrditi na način da polako vozite uz volan namotan do kraja – kod neispravnog zgloba javlja se ritmičan zvuk struganja ili lupkanja.

Ako buka nastaje kada je volan okrenut u desno, u kvaru je lijevi zglob i obrnuto, a pohabanost zglobova sa unutrašnje strane (do mjenjača) se manifestuje kao buka kod naglog dodavanja gasa.

Takođe je moguće da zglob uzrokuje vibracije na određenim brzinama, slično kao nebalansiran točak, a u slučaju da osjetite neobične zvukove iz prednjeg dijela automobila, što prije posjetite servis, jer je moguće zglob očistiti, podmazati i zamjeniti manžetnu, a svaki kilometar koji vozite sa nepodmazanim zglobom drastično skraćuje negov radni vijek i može značiti skupu zamjenu.

Ispravnost ovog elementa je od velike važnosti za sigurnost vožnje, jer u najtežim slučajevima kvara može se desiti odvajanje točka od zgloba, zbog čega se gubi upravljanje i može doći do saobraćajne nesreće.